Autor: Joan Hall
Datum Stvaranja: 2 Februar 2021
Datum Ažuriranja: 20 Novembar 2024
Anonim
De Liri - Visoko
Video: De Liri - Visoko

Sadržaj

Sažetak

Šta je delirijum?

Delirij je mentalno stanje u kojem ste zbunjeni, dezorijentisani i niste u stanju jasno razmišljati ili pamtiti. Obično počinje iznenada. Često je privremen i izlječiv.

Postoje tri vrste delirija:

  • Hipoaktivan, tamo gdje niste aktivni i djelujete pospano, umorno ili potišteno
  • Hiperaktivan, gdje ste nemirni ili uznemireni
  • Miješano, gdje se mijenjate naprijed-nazad između hipoaktivnosti i hiperaktivnosti

Šta uzrokuje delirij?

Mnogo je različitih problema koji mogu prouzročiti delirij. Neki od najčešćih uzroka uključuju

  • Alkohol ili droga, bilo od opijenosti ili povlačenja. To uključuje ozbiljnu vrstu sindroma odvikavanja od alkohola koji se naziva delirium tremens. To se obično događa ljudima koji prestanu piti nakon godina zloupotrebe alkohola.
  • Dehidracija i neravnoteža elektrolita
  • Demencija
  • Hospitalizacija, posebno na intenzivnoj njezi
  • Infekcije, kao što su infekcije urinarnog trakta, upala pluća i gripa
  • Lijekovi. To može biti nuspojava lijeka, poput sedativa ili opioida. Ili bi to moglo biti povlačenje nakon prestanka uzimanja lijeka.
  • Metabolički poremećaji
  • Otkazivanje organa, poput zatajenja bubrega ili jetre
  • Otrovanje
  • Ozbiljne bolesti
  • Jaki bol
  • Nedostatak sna
  • Operacije, uključujući reakcije na anesteziju

Ko je u opasnosti od delirija?

Određeni faktori izlažu vas riziku od delirija, uključujući


  • Biti u bolnici ili staračkom domu
  • Demencija
  • Imate ozbiljnu bolest ili više njih
  • Ima infekciju
  • Starije godine
  • Hirurgija
  • Uzimanje lijekova koji utječu na um ili ponašanje
  • Uzimanje visokih doza lijekova protiv bolova, kao što su opioidi

Koji su simptomi delirija?

Simptomi delirija obično počinju iznenada, tokom nekoliko sati ili nekoliko dana. Često dolaze i odlaze. Najčešći simptomi uključuju

  • Promjene u budnosti (obično budnije ujutro, manje noću)
  • Promjena nivoa svijesti
  • Konfuzija
  • Neorganizirano razmišljanje, razgovor na način koji nema smisla
  • Poremećeni obrasci spavanja, pospanost
  • Emocionalne promjene: bijes, uznemirenost, depresija, razdražljivost, prekomjerno uzbuđenje
  • Halucinacije i zablude
  • Inkontinencija
  • Problemi s memorijom, posebno s kratkotrajnom memorijom
  • Problem sa koncentracijom

Kako se dijagnostikuje delirij?

Da bi postavio dijagnozu, zdravstveni radnik


  • Uzeće anamnezu
  • Radit će fizičke i neurološke preglede
  • Testiraću mentalni status
  • Može raditi laboratorijske testove
  • Može raditi dijagnostičke testove za snimanje

Delirij i demencija imaju slične simptome, pa ih je teško razlikovati. Mogu se javiti i zajedno. Delirij počinje iznenada i može izazvati halucinacije. Simptomi se mogu poboljšati ili pogoršati i mogu trajati satima ili tjednima. S druge strane, demencija se sporo razvija i ne uzrokuje halucinacije. Simptomi su stabilni i mogu trajati mjesecima ili godinama.

Koji su tretmani za delirij?

Liječenje delirija fokusira se na uzroke i simptome delirija. Prvi korak je utvrđivanje uzroka. Često će liječenje uzroka dovesti do potpunog oporavka. Oporavak može potrajati neko vrijeme - tjednima ili ponekad čak i mjesecima. U međuvremenu, mogu postojati tretmani za upravljanje simptomima, kao što su

  • Kontrola okoline, što uključuje osiguravanje da soba bude tiha i dobro osvijetljena, da se imaju u vidu satovi ili kalendari i da se oko kuće nalaze članovi porodice
  • Lijekovi, uključujući one koji kontroliraju agresiju ili agitaciju i sredstva za ublažavanje bolova ako postoji bol
  • Ako je potrebno, pobrinite se da osoba ima slušni aparat, naočale ili druge uređaje za komunikaciju

Može li se delirij spriječiti?

Liječenje stanja koja mogu prouzrokovati delirij može smanjiti rizik od obolijevanja. Bolnice mogu pomoći u smanjenju rizika od delirija izbjegavanjem sedativa i osiguravanjem da soba bude tiha, mirna i dobro osvijetljena. Takođe može pomoći da članovi porodice budu u blizini i da se isto osoblje liječi prema osobi.


Preporučujemo Vam

Imati velike butine znači da ste pod manjim rizikom od srčanih bolesti

Imati velike butine znači da ste pod manjim rizikom od srčanih bolesti

Kada te e zadnji put kinuli i dugo pogledali u ogledalo? Ne brinite, nećemo va voditi kroz mantru amoljublja (u vakom lučaju ne ovaj put). Umje to toga, naučnici kažu da određene fizičke karakteri tik...
10 simptoma dijabetesa o kojima žene trebaju znati

10 simptoma dijabetesa o kojima žene trebaju znati

Više od 100 miliona Amerikanaca živi dijabete om ili predijabete om, prema izvještaju Centra za kontrolu i prevenciju bole ti iz 2017. To je za trašujući broj - i unatoč obilju informacija o zdravlju ...