Kako se vrši videolaringoskopija i kada je naznačena
Sadržaj
Videolaringoskopija je slikovni pregled na kojem liječnik vizualizira strukture usta, orofarinksa i grkljana, a indicirano je da istraži uzroke kroničnog kašlja, promuklosti i poteškoća u gutanju, na primjer.
Ovaj pregled se radi u ordinaciji otorinolaringologa, brz je i jednostavan te može izazvati malu nelagodu tokom postupka. No, uprkos tome, osoba napušta liječničku ordinaciju s rezultatima u ruci i ne treba posebno paziti nakon pregleda, jer se može vratiti svojoj uobičajenoj rutini.
Kako se vrši videolaringoskopija
Videolaringoskopija je brz i jednostavan pregled koji se radi u ordinaciji i ne uzrokuje bol zbog primjene lokalne anestezije u obliku spreja, no tijekom pregleda možete osjetiti blagu nelagodu.
Ovaj pregled se vrši uređajem koji na svom kraju ima pričvršćenu mikrokameru povezanu sa izvorom svjetlosti koji se nalazi u ustima pacijenta, kako bi se vizualizirale tamošnje strukture. Tokom pregleda osoba treba normalno disati i govoriti samo na zahtjev ljekara. Kamera opreme snima, snima i pojačava slike i zvuk, koje ljekar koristi, na primjer, za postavljanje dijagnoze i praćenje osobe tokom liječenja.
Ovaj test se može obaviti stavljanjem uređaja u usta ili nos, ali to ovisi o liječniku, indikaciji testa i pacijentu. U slučaju djece, na primjer, to se radi sa fleksibilnom opremom tako da dijete ne osjeća nelagodu.
Kada je naznačeno
Videolaringoskopija je pregled čiji je cilj vizualizacija i identifikacija promjena prisutnih u usnoj šupljini, orofarinksu i grkljanu koje ukazuju na bolest ili koje se ne mogu identificirati u normalnom pregledu bez uređaja. Dakle, videolaringoskopija može biti naznačena za istraživanje:
- Prisustvo čvorova u glasnicama;
- Hronični kašalj;
- Promuklost;
- Otežano gutanje;
- Promjene uzrokovane refluksom;
- Promjene koje bi mogle biti indikativne za rak ili infekcije;
- Uzrok otežanog disanja kod djece.
Uz to, otorinolaringolog može preporučiti izvođenje ovog ispita kroničnim pušačima i ljudima koji rade s glasom, odnosno pjevačima, govornicima i nastavnicima, koji mogu češće predstavljati promjene na glasnicama.