Kako znati je li to sindrom noćnog jedenja

Sadržaj
Sindrom noćnog jedenja, poznat i kao poremećaj noćnog prehranjevanja, karakteriziraju 3 glavne točke:
1. Jutarnja anoreksija: pojedinac izbjegava jesti tokom dana, posebno ujutro;
2. Večernja i noćna hiperfagija: nakon odsustva obroka tokom dana dolazi do pretjerane konzumacije hrane, posebno nakon 18 sati;
3. Nesanica: što dovodi do toga da osoba jede noću.
Ovaj sindrom obično pokreće stres, a posebno se javlja kod ljudi koji već imaju prekomjernu težinu. Kada se problemi poboljšaju, a stres smanji, sindrom nastoji nestati.

Simptomi sindroma noćnog jedenja
Sindrom noćnog prehrane javlja se više kod žena i može se pojaviti u djetinjstvu ili adolescenciji. Ako mislite da imate ovaj poremećaj, provjerite svoje simptome:
- 1. Jedete li više između 22 sata i 6 ujutro nego danju?
- 2. Da li se budite barem jednom tokom noći da biste pojeli?
- 3. Da li se osjećate konstantno lošeg raspoloženja, što je još gore na kraju dana?
- 4. Osjećate li kao da ne možete kontrolirati apetit između večere i spavanja?
- 5. Imate li problema sa zaspanjem ili spavanjem?
- 6. Niste dovoljno gladni za doručak?
- 7. Imate li puno problema sa gubitkom kilograma i ne možete pravilno raditi bilo koju dijetu?
Važno je naglasiti da je ovaj sindrom povezan s drugim problemima poput pretilosti, depresije, niskog samopoštovanja kod ljudi s pretilošću. Pogledajte razliku u simptomima prejedanja.
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnozu sindroma noćnog prehrane postavlja liječnik ili psiholog, a zasniva se uglavnom na simptomima ponašanja pacijenta, sjećajući se da ne može biti kompenzacijskog ponašanja, kao što se javlja u bulimiji kada se, na primjer, izaziva povraćanje.
Pored toga, liječnik može naručiti i testove kojima se mjere hormoni kortizol i melatonin. Generalno, kortizol, koji je hormon stresa, povišen je kod ovih pacijenata, dok je melatonin nizak, koji je hormon odgovoran za noćni san.
U sljedećem videu shvatite kako nastaje noćni poremećaj prehrane:
Kako liječiti
Liječenje sindroma noćne prehrane vrši se psihoterapijskim praćenjem i upotrebom lijekova prema liječničkom receptu, što može uključivati lijekove poput antidepresiva i dodataka melatoninu.
Pored toga, potrebno je i dodatno praćenje nutricionista i bavljenje tjelesnom aktivnošću, jer je redovno vježbanje najbolji prirodni način za poboljšanje proizvodnje hormona blagostanja koji kontroliraju glad i san.
Za ostale poremećaje prehrane, također pogledajte razlike između anoreksije i bulimije.