Autor: Louise Ward
Datum Stvaranja: 6 Februar 2021
Datum Ažuriranja: 21 Novembar 2024
Anonim
✅ EEG- elektroencefalografia.
Video: ✅ EEG- elektroencefalografia.

Sadržaj

Šta je EEG?

Elektroencefalogram (EEG) je test koji se koristi za procjenu električne aktivnosti u mozgu. Moždane ćelije međusobno komuniciraju električnim impulsima. EEG se može koristiti za otkrivanje potencijalnih problema povezanih s ovom aktivnošću.

EEG prati i bilježi obrasce moždanih valova. Mali plosnati metalni diskovi zvani elektrode pričvršćeni su na tjeme žicama. Elektrode analiziraju električne impulse u mozgu i šalju signale računaru koji bilježi rezultate.

Električni impulsi na EEG snimku izgledaju poput valovitih linija s vrhovima i dolinama. Ovi redovi omogućavaju liječnicima da brzo procijene postoje li abnormalni obrasci. Sve nepravilnosti mogu biti znak napadaja ili drugih poremećaja mozga.

Zašto se izvodi EEG?

EEG se koristi za otkrivanje problema u električnoj aktivnosti mozga koji mogu biti povezani sa određenim poremećajima mozga. Mjerenja koja daje EEG koriste se za potvrđivanje ili odbacivanje različitih stanja, uključujući:


  • poremećaji napadaja (poput epilepsije)
  • povreda glave
  • encefalitis (upala mozga)
  • tumor mozga
  • encefalopatija (bolest koja uzrokuje disfunkciju mozga)
  • problemi s memorijom
  • poremećaji spavanja
  • moždani udar
  • demencija

Kada je neko u komi, može se izvršiti EEG kako bi se utvrdio nivo moždane aktivnosti. Test se takođe može koristiti za praćenje aktivnosti tokom operacije na mozgu.

Postoje li rizici povezani s EEG-om?

Ne postoje rizici povezani s EEG-om. Test je bezbolan i siguran.

Neki EEG-ovi ne uključuju svjetla ili druge podražaje. Ako EEG ne proizvede nikakve abnormalnosti, mogu se dodati podražaji poput svjetlosnih udara ili ubrzanog disanja kako bi se pomoglo u izazivanju bilo kakvih abnormalnosti.

Kada neko ima epilepsiju ili neki drugi poremećaj napadaja, podražaji predstavljeni tokom testa (poput trepćućeg svjetla) mogu izazvati napad. Tehničar koji izvodi EEG osposobljen je za sigurno upravljanje bilo kojom situacijom koja bi se mogla dogoditi.


Kako se pripremiti za EEG?

Prije testa trebali biste poduzeti sljedeće korake:

Operite kosu noć prije EEG-a i ne stavljajte nikakve proizvode (poput sprejeva ili gelova) u kosu na dan testa.

Pitajte svog liječnika da li biste trebali prestati uzimati lijekove prije testa. Takođe biste trebali napraviti popis svojih lijekova i predati ih tehničaru koji izvodi EEG.

Izbjegavajte jesti ili piti bilo šta što sadrži kofein najmanje osam sati prije testa.

Vaš liječnik može zatražiti da što prije spavate noć prije testa ako morate spavati za vrijeme EEG-a. Možda ćete dobiti i sedativ koji će vam pomoći da se opustite i zaspite prije početka testa.

Nakon završetka EEG-a možete nastaviti sa uobičajenom rutinom. Međutim, ako ste dobili sedativ, lijek će još neko vrijeme ostati u vašem sustavu. To znači da ćete nekoga morati povesti sa sobom kako bi vas mogao odvesti kući nakon testa. Morat ćete se odmarati i izbjegavati vožnju dok lijek ne popusti.


Šta mogu očekivati ​​za vrijeme EEG-a?

EEG mjeri električne impulse u vašem mozgu pomoću nekoliko elektroda koje su pričvršćene za vaše vlasište. Elektroda je vodič kroz koji električna struja ulazi ili izlazi. Elektrode prenose informacije iz vašeg mozga u mašinu koja mjeri i bilježi podatke.

Specijalizirani tehničari daju EEG u bolnicama, liječničkim ordinacijama i laboratorijama. Test obično traje 30 do 60 minuta i uključuje sljedeće korake:

Leći ćete na leđa u naslonjaču ili na krevet.

Tehničar će vam izmjeriti glavu i označiti gdje smjestiti elektrode. Ta mjesta se ribaju posebnom kremom koja pomaže elektrodama da dobiju visokokvalitetno očitanje.

Tehničar će staviti ljepljivi gel ljepilo na 16 do 25 elektroda i pričvrstiti ih na mjesta na tjemenu.

Jednom kada test započne, elektrode šalju podatke o električnim impulsima iz vašeg mozga na mašinu za snimanje. Ovaj stroj pretvara električne impulse u vizuelne obrasce koji se pojavljuju na ekranu. Računar sprema ove obrasce.

Tehničar vam može naložiti da radite određene stvari dok je test u toku. Možda će vas tražiti da mirno ležite, zatvorite oči, duboko dišete ili pogledate podražaje (poput trepćućeg svjetla ili slike).

Nakon završetka testa, tehničar će ukloniti elektrode s vlasišta.

Tijekom testa vrlo malo struje prolazi između elektroda i vaše kože, tako da ćete osjećati vrlo malo ili nimalo neugodnosti.

U nekim slučajevima, osoba može proći 24-satni EEG. Ovi EEG koriste video za bilježenje napada. EEG može pokazati abnormalnosti čak i ako se napad ne dogodi tokom testa. Međutim, ne pokazuje uvijek prošle abnormalnosti povezane s napadajima.

Šta znače rezultati EEG testa?

Neurolog (neko ko se bavi poremećajima nervnog sistema) interpretira snimke s EEG-a, a zatim rezultate šalje vašem liječniku. Vaš liječnik može zakazati sastanak za pregled rezultata ispitivanja s vama.

Uobičajeni rezultati

Električna aktivnost u mozgu se na EEG pojavljuje kao obrazac valova. Različiti nivoi svijesti, poput spavanja i buđenja, imaju određeni raspon frekvencija talasa u sekundi koji se smatraju normalnim. Na primjer, valovi se kreću brže kad ste budni nego kad spavate. EEG će pokazati jesu li frekvencije valova ili obrasci normalni. Uobičajena aktivnost obično znači da nemate moždani poremećaj.

Abnormalni rezultati

Abnormalni EEG rezultati mogu biti posljedica:

  • epilepsija ili drugi napad napada
  • abnormalno krvarenje ili krvarenje
  • poremećaj spavanja
  • encefalitis (oticanje mozga)
  • tumor
  • mrtvo tkivo zbog blokade krvotoka
  • migrene
  • zloupotreba alkohola ili droga
  • povreda glave

Vrlo je važno razgovarati sa svojim liječnikom o rezultatima testa. Prije nego što pregledate rezultate, bilo bi korisno da napišete pitanja koja biste mogli postaviti. Obavezno progovorite ako postoji nešto o vašim rezultatima koje ne razumijete.

Savjetujemo Vam Da Vidite

Kako pomoći djetetu da razvije fine motoričke vještine

Kako pomoći djetetu da razvije fine motoričke vještine

Rani razvoj uključuje ticanje fine i grube motorike. Iako obje ove vještine uključuju kretanje, one imaju razlike:Fina motorika uključuju kretanje manjih mišićnih kupina u djetetovim rukama, pr tima i...
Fibromuskularna displazija

Fibromuskularna displazija

Šta je fibromu kularna di plazija?Fibromu kularna di plazija (FMD) je tanje koje uzrokuje ra t dodatnih ćelija unutar zidova arterija. Arterije u krvne žile koje preno e krv iz vašeg rca u o tatak va...