Fibromialgija
Fibromialgija je stanje u kojem osoba ima dugotrajne bolove koji se šire po tijelu. Bol je najčešće povezan s umorom, problemima sa spavanjem, poteškoćama u koncentraciji, glavoboljama, depresijom i anksioznošću.
Osobe sa fibromialgijom mogu imati i osjetljivost na zglobove, mišiće, tetive i ostala meka tkiva.
Uzrok nije poznat. Istraživači misle da je fibromialgija posljedica problema s načinom na koji centralni nervni sistem obrađuje bol. Mogući uzroci ili pokretači fibromialgije uključuju:
- Fizička ili emocionalna trauma.
- Nenormalan odgovor na bol: Područja u mozgu koja kontroliraju bol mogu različito reagirati kod osoba s fibromialgijom.
- Poremećaji spavanja.
- Infekcija, poput virusa, iako nijedna nije identificirana.
Fibromialgija je češća kod žena u odnosu na muškarce. Najviše su pogođene žene u dobi od 20 do 50 godina.
Sljedeća stanja mogu se vidjeti kod fibromialgije ili imati slične simptome:
- Dugotrajni (hronični) bolovi u vratu ili leđima
- Sindrom dugotrajnog (kroničnog) umora
- Depresija
- Hipotireoza (slaba štitnjača)
- Lajmska bolest
- Poremećaji spavanja
Rašireni bol glavni je simptom fibromialgije. Čini se da fibromialgija pripada nizu hroničnih raširenih bolova, koji mogu biti prisutni u 10% do 15% opšte populacije. Fibromialgija pada na kraj te skale težine i hroničnosti bola i javlja se u 1% do 5% opće populacije.
Centralna karakteristika fibromialgije je kronični bol na više mjesta. Ta mjesta su glava, svaka ruka, prsa, trbuh, svaka noga, gornji dio leđa i kičma, te donji dio leđa i kičma (uključujući zadnjicu).
Bol može biti blag do jak.
- Može se osjećati kao duboka bol ili probadajući, pekući bol.
- Može se osjećati kao da dolazi iz zglobova, iako zglobovi nisu zahvaćeni.
Osobe s fibromialgijom imaju tendenciju da se probude s tjelesnim bolovima i ukočenošću. Nekim ljudima se bol poboljšava danju, a noću pogoršava. Neki ljudi imaju bolove po čitav dan.
Bol se može pogoršati sa:
- Fizička aktivnost
- Hladno ili vlažno vrijeme
- Anksioznost i stres
Većina ljudi s fibromialgijom ima umor, depresivno raspoloženje i probleme sa spavanjem. Mnogi ljudi kažu da ne mogu spavati ili spavati, a osjećaju se umorno kad se probude.
Ostali simptomi fibromialgije mogu uključivati:
- Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) ili gastroezofagealni refleks
- Problemi s pamćenjem i koncentracijom
- Utrnulost i trnci u rukama i nogama
- Smanjena sposobnost vježbanja
- Tenzijske ili migrenske glavobolje
Da bi vam se dijagnosticirala fibromialgija, morali ste imati najmanje 3 mjeseca raširenog bola sa jednim ili više od sljedećeg:
- Stalni problemi sa spavanjem
- Umor
- Problemi s razmišljanjem ili pamćenjem
Nije neophodno da zdravstveni radnik pronalazi bodove tokom pregleda kako bi postavio dijagnozu.
Rezultati fizičkog pregleda, testova krvi i urina i testova slike su normalni. Ovi testovi se mogu napraviti kako bi se isključila druga stanja sa sličnim simptomima. Studije disanja za vrijeme spavanja mogu se provesti kako bi se utvrdilo da li imate stanje koje se naziva apneja u snu.
Fibromialgija je česta u svakoj reumatskoj bolesti i komplicira dijagnozu i terapiju. Ovi poremećaji uključuju:
- Reumatoidni artritis
- Osteoartritis
- Spondiloartritis
- Sistemski eritematozni lupus
Ciljevi liječenja su pomoći u ublažavanju bolova i drugih simptoma, te pomoći osobi da se nosi sa simptomima.
Prva vrsta liječenja može uključivati:
- Fizikalna terapija
- Program vježbanja i fitnesa
- Metode ublažavanja stresa, uključujući lagane masaže i tehnike opuštanja
Ako ovi tretmani ne djeluju, vaš davatelj može također propisati antidepresiv ili mišićni relaksant. Ponekad su korisne kombinacije lijekova.
- Cilj ovih lijekova je poboljšati vaš san i pomoći vam da bolje podnesete bol.
- Lijek treba koristiti zajedno s vježbom i terapijom ponašanja.
- Duloksetin (Cymbalta), pregabalin (Lyrica) i milnacipran (Savella) su lijekovi koji su odobreni posebno za liječenje fibromialgije.
Za liječenje stanja koriste se i drugi lijekovi, kao što su:
- Lijekovi protiv napada, poput gabapentina
- Ostali antidepresivi, poput amitriptilina
- Mišićni relaksanti, poput ciklobenzaprina
- Sredstva za ublažavanje bolova, poput tramadola
Ako imate apneju u snu, može se propisati uređaj koji se naziva kontinuirani pozitivni pritisak u dišnim putovima (CPAP).
Kognitivno-bihevioralna terapija važan je dio liječenja. Ova terapija pomaže vam da naučite kako:
- Nosite se s negativnim mislima
- Vodite dnevnik bolova i simptoma
- Prepoznajte šta vaše simptome pogoršava
- Potražite ugodne aktivnosti
- Postavite ograničenja
Komplementarni i alternativni tretmani takođe mogu biti od pomoći. To može uključivati:
- Tai chi
- Joga
- Akupunktura
Grupe podrške takođe mogu pomoći.
Stvari koje možete učiniti da biste se brinuli o sebi uključuju:
- Jedite dobro uravnoteženu prehranu.
- Izbjegavajte kofein.
- Vježbajte dobru rutinu spavanja kako biste poboljšali kvalitetu spavanja.
- Redovno vježbajte. Počnite s vježbama na niskom nivou.
Nema dokaza da su opioidi efikasni u liječenju fibromialgije, a studije sugeriraju moguće štetne učinke.
Poziva se upućivanje na kliniku sa zanimanjem i stručnošću za fibromialgiju.
Fibromialgija je dugotrajni poremećaj. Ponekad se simptomi poboljšavaju. Ponekad se bol može pogoršati i trajati mjesecima ili godinama.
Nazovite svog dobavljača ako imate simptome fibromialgije.
Ne postoji poznata prevencija.
Fibromiozitis; FM; Fibrositis
- Fibromialgija
Arnold LM, Clauw DJ. Izazovi primjene smjernica liječenja fibromialgije u trenutnoj kliničkoj praksi. Postgrad Med. 2017; 129 (7): 709-714. PMID: 28562155 pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28562155/.
Borg-Stein J, Brassil ME, Borgstrom HE. Fibromialgija. U: Frontera, WR, Silver JK, Rizzo TD, ur. Osnove fizikalne medicine i rehabilitacije. 4. izd. Philadelphia, PA: Elsevier; 2019: poglavlje 102.
Clauw DJ. Fibromialgija i srodni sindromi. U: Hochberg MC, Gravallese EM, Silman AJ, Smolen JS, Weinblatt ME, Weisman MH, ur. Reumatologija. 7. izd. Philadelphia, PA: Elsevier; 2019: poglavlje 91.
Gilron I, Chaparro LE, Tu D, et al. Kombinacija pregabalina i duloksetina za fibromialgiju: randomizirano kontrolirano ispitivanje. Bol. 2016; 157 (7): 1532-1540. PMID: 26982602 pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26982602/.
Goldenberg DL. Dijagnosticiranje fibromialgije kao bolesti, bolesti, stanja ili osobine? Arthritis Care Res (Hoboken). 2019; 71 (3): 334-336. PMID: 30724034 pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30724034/.
Lauche R, Cramer H, Häuser W, Dobos G, Langhorst J. Sistematski pregled recenzija za komplementarne i alternativne terapije u liječenju sindroma fibromialgije. Dopuna zasnovana na dokazima Alternat Med. 2015; 2015: 610615. doi: 10.1155 / 2015/610615. PMID: 26246841 pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26246841/.
López-Solà M, Woo CW, Pujol J i dr. Prema neurofiziološkom potpisu za fibromialgiju. Bol. 2017; 158 (1): 34–47. PMID: 27583567 pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27583567/.
Wu YL, Chang LY, Lee HC, Fang SC, Tsai PS. Poremećaji spavanja kod fibromialgije: meta-analiza studija slučaja i kontrole. J Psychosom Res. 2017; 96: 89-97. PMID: 28545798 pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28545798/.