Dijeta za sindrom iritabilnog crijeva: što jesti i opcija menija
Sadržaj
- Dozvoljena hrana
- Ostale nutricionističke preporuke
- Hrana za umjerenu konzumaciju
- Hrana koju treba izbjegavati
- Uzorak menija za 3 dana
- Šta je FODMAP dijeta?
Dijeta za sindrom iritabilnog crijeva trebala bi biti lako probavljiva, izbjegavajući konzumaciju hrane koja stimulira gastrointestinalnu sluznicu, poput kave i začinjene hrane, hrane bogate mastima i šećerom, te reguliranje konzumacije vlakana.
Ova dijeta može se razlikovati od osobe do osobe zbog činjenice da tolerancija na hranu i simptomi nisu isti kod svih ljudi, a mogu postojati i povremeni periodi bolova u trbuhu, zatvora ili proljeva i nadutosti. Stoga je važno potražiti smjernice od nutricionista kako bi se mogla izvršiti procjena i naznačiti individualizirani i prilagođeni plan prehrane.
Uz to, također se preporučuje da osoba zapiše što svakodnevno jede, što pomaže identificirati koja od konzumiranih namirnica uzrokuje simptome i nelagodu, jer je simptome često moguće povezati s konzumacijom određene hrane . Poznajte simptome sindroma iritabilnog crijeva.
Dozvoljena hrana
Hrana koja može pomoći u prevenciji kriza i koja se može uključiti u prehranu su:
- Voće kao što su papaja, dinja, jagoda, limun, mandarina, naranča ili grožđe;
- Bijelo ili narandžasto povrće poput kupusa, čajote, mrkve, bundeve, tikvica, krastavca ili zelene salate;
- Belo meso poput piletine ili puretine;
- Riba bilo koje vrste, ali pripremljeni na žaru, u pećnici ili na pari;
- Probiotska hrana poput jogurta ili kefira;
- Jaja;
- Obrano mlijeko i bijeli sirevi bez laktoze, no ako iz nekog razloga osoba osjeća nelagodu prilikom konzumiranja ove vrste proizvoda, preporučuje se izbjegavanje;
- Napici od povrća badem, zob ili kokos;
- Suvo voće poput badema, oraha, kikirikija, kestena i pistacija;
- Čajevi sa probavnim svojstvima i sredstva za smirenje, poput kamilice, lipe ili matičnjaka, koje biste trebali uzimati bez šećera;
- Zobene pahuljice brašno, bademi ili kokos za pripremu kruha, pita i kolača;
- Quinoa i heljde.
Uz to, također se preporučuje piti između 1,5 do 3 litre tekućine dnevno, između vode, juha, prirodnih sokova i čajeva, što omogućava stolicu da bude više hidratizirana i, na taj način, moguće je izbjeći zatvor ili dehidraciju u slučaj dijareje.
Važno je napomenuti da se ova hrana može razlikovati u slučaju da osoba ima intoleranciju na gluten, alergiju ili osjetljivost na bilo kakvu intoleranciju na hranu ili laktozu.
Ostale nutricionističke preporuke
Da biste ublažili nelagodu koja se javlja kod sindroma iritabilnog crijeva, važno je održavati neke strategije kao što su jedenje nekoliko puta dnevno u manjim količinama, dobro žvakanje hrane, izbjegavanje preskakanja obroka i vježbanje redovnih fizičkih aktivnosti kako bi se favoriziralo pražnjenje.
Pored toga, preporučuje se konzumacija voća ograničiti na 3 porcije dnevno i 2 porcije povrća, kao i izbjegavati konzumaciju viška otpornih vlakana, a to su vlakna koja se u tijelu ne probavljaju u potpunosti, što uzrokuje da fermentacija i povećati proizvodnju crijevnih plinova.
Hranu treba kuhati jednostavno i sa malo začina, a radije bi trebalo koristiti aromatično bilje kao aromu hrane.
Pogledajte ove i druge savjete o tome što jesti u prehrani za sindrom iritabilnog crijeva:
Hrana za umjerenu konzumaciju
Konzumacija hrane bogate vlaknima trebala bi biti umjerena i može varirati od osobe do osobe, ovisno o prisutnim simptomima i toleranciji koju osoba predstavlja prema ovoj vrsti hrane.
Postoje dvije vrste vlakana: rastvorljiva i nerastvorljiva. Većina biljne hrane sadrži mješavinu obje vrste, iako neke hrane imaju veći udio jedne vrste vlakana u odnosu na drugu. U slučaju sindroma iritabilnog crijeva, idealno je da najveći dio čine topiva vlakna, jer oni obično proizvode manje plina.
Iz tog razloga, hranu navedenu u nastavku treba jesti umjereno i, ako je moguće, izbjegavati:
- Cjelovite žitarice, raž, cjeloviti proizvodi, tjestenina;
- Zelena banana i kukuruz;
- Povrće poput leće, graha, slanutka, šparoga i graška;
- Povrće poput prokulice, brokule, luka i belog luka.
Ova vrsta vlakana može imati koristi ako osoba ima zatvor i ne smije se jesti prekomjerno. S druge strane, ako osoba ima dijareju, ne preporučuje se konzumacija ove hrane.
Hrana koju treba izbjegavati
U prehrani sa sindromom iritabilnog crijeva važno je izbjegavati hranu koja stimulira, poput kave, čokolade, energetskih napitaka, crnog čaja i zelenog čaja, uz konzumiranje alkoholnih pića i hrane koja sadrži umjetne boje.
Začini poput paprike, čorbe i umaka te namirnice s visokim udjelom masti i šećera poput pržene hrane, kobasica, komadića crvenog mesa s puno masnoće, žuti sirevi i smrznuta gotova hrana poput grumenčića, pizza i lazanja također nisu za konzumaciju.
Ova hrana uzrokuje nadražaj i upalu crijevne sluznice, uzrokujući pojavu ili pogoršanje simptoma kao što su proljev ili zatvor, crijevni plinovi, grčevi i bolovi u trbuhu.
Uzorak menija za 3 dana
Sljedeća tablica prikazuje primjer trodnevnog menija za kontrolu sindroma iritabilnog crijeva:
Snack | 1. dan | 2. dan | 3. dan |
Doručak | 1 čaša bademovog mlijeka + 2 kajgana + 1 kriška ovsenog hljeba | Omlet pripremljen sa 2 jaja, isjeckanom piletinom i origanom + 1 pomorandža | 1 šolja nezaslađenog čaja od kamilice + 1 obični jogurt bez laktoze s jagodama + 1 žlica lanenog sjemena (ako nemate proljev) |
Jutarnja zakuska | 1 šolja papaje + 10 jedinica indijskih oraščića | 5 zobenih pahuljica + 1 šolja grožđa | 1 šolja želatine + 5 oraha |
Ručak večera | 90 grama pilećih prsa na žaru i 1 šolja pirea od bundeve + 1 šolja salate od tikvica sa šargarepom + 1 kašika maslinovog ulja + 1 kriška dinje | 90 grama ribe sa roštilja u pratnji 2 kuvana krompira (bez kože) + 1 salata od salate, krastavca i paradajza + 1 kašičica maslinovog ulja + 1 šalica papaje | 90 grama purećih prsa + 1/2 šolje pirinča + 1 šolja chayote salate sa šargarepom + 1 kašičica maslinovog ulja + 1 mandarina |
Popodnevna užina | 1 domaći kolač pripremljen sa bademovim brašnom | 1 prirodni jogurt bez laktoze sa 10 jedinica badema | 1 šolja dinje + 1 kriška ovsenog hleba sa 1 kašikom maslaca od kikirikija |
Količine naznačene na meniju i spomenuta hrana razlikuju se od osobe do osobe, jer se bolest može predstaviti u različitom stepenu u zavisnosti od osobe.
Važno je konzultirati se sa nutricionistom kako bi se naznačio prehrambeni plan prilagođen vašim potrebama, uz pridržavanje dijete dok ne saznate koja hrana se može uključiti, koja se treba jesti u manjim količinama ili rijetko, a koja mora. biti definitivno izbjegnuti. Jedan od načina da se to postigne je FODMAP dijeta.
Shvatite kako se radi sindrom iritabilnog crijeva.
Šta je FODMAP dijeta?
Da bi znao koju hranu treba izbjegavati, nutricionist ili liječnik može naznačiti realizaciju FODMAP dijete. U ovoj dijeti hrana se klasificira u nekoliko grupa, poput one koja sadrži fruktozu, laktozu, oligosaharide i poliole.
Ova se hrana slabo apsorbira u tankom crijevu i brzo je fermentira bakterija, pa kad je ograničena u prehrani, pomaže u ublažavanju simptoma sindroma iritabilnog crijeva.
U početku je hrana ograničena na period od 6 do 8 tjedana, a zatim, malo po malo, može se unositi po grupama i primijetiti reakcija tijela. Pogledajte detaljnije FODMAP dijetu.