Autor: Lewis Jackson
Datum Stvaranja: 5 Maja 2021
Datum Ažuriranja: 1 Juli 2024
Anonim
Flashback Friday: How Many Bowel Movements Should You Have & Should You Sit, Squat, or Lean?
Video: Flashback Friday: How Many Bowel Movements Should You Have & Should You Sit, Squat, or Lean?

Sadržaj

Šta je refleks defekacije?

Bez obzira na to zove li to osoba defekaciju, prolazak stolice ili kakanje, odlazak u kupaonicu je važna funkcija koja pomaže tijelu da se riješi otpadnih tvari.

Proces uklanjanja stolice iz tijela zahtijeva rad refleksa defekacije. Međutim, postoje neke situacije u kojima refleks defekacije ne djeluje onako kako je predviđen. Možda će vam trebati tretman kako biste osigurali da ovaj refleks djeluje kao nekada.

Kako djeluje refleks defekacije?

Kad jedete, hrana se prebacuje iz usta u jednjak do želuca. Hrana zatim prolazi kroz tanko crijevo do debelog crijeva do rektuma. Rektum je završni dio debelog crijeva koji se povezuje s anusom ili otvorom u kojem tijelo oslobađa stolicu.

Refleks defekacije aktivira se kada:

  1. Mišići u debelom crijevu kontrahiraju se i pomiču stolicu prema rektumu. Ovo je poznato kao „masovni pokret“.
  2. Kada se dovoljno stolice preseli u rektum, količina stolice uzrokuje rastezanje ili rastezanje tkiva u rektumu. Unutar ovih tkiva nalaze se posebni receptori za „istezanje“ dizajnirani da signaliziraju mozak kada se istežu.
  3. Refleks defekacije pokreće dva glavna sfinktera oko analnog kanala. Prvi je unutarnji analni sfinkter, koji je mišić koji se ne može dobrovoljno kontrolirati. Drugi je vanjski analni sfinkter, odnosno skeletni mišić nad kojim imate određenu kontrolu.
  4. Refleksacijski defekt nastaje kad se unutarnji analni sfinkter opusti i vanjski analni sfinkter stegne. Rektoanalni inhibitorni refleks (RAIR) je nehotično opuštanje internog analnog sfinktera kao odgovor na rektalno natezanje.
  5. Nakon što se aktivira refleks defekacije, možete odgoditi ili izvršiti nuždu. Kašnjenje nastaje kada osoba ne ode odmah u toalet. U analnom sfinkteru postoje mišići zbog kojih se stolica lagano pomiče unatrag. Ovaj efekt smanjuje potrebu za defekacijom. Ako odlučite za nuždu, vaš mozak aktivira dobrovoljne i nehotične mišiće kako bi stolicu pomicao naprijed i van vašeg tijela.

Dva su glavna refleksa defekacije. The mentericni refleks defekacije odgovoran je za povećanje peristaltike i pokretanje stolice prema rektumu. To na kraju signalizira da se unutrašnji analni sfinkter opusti i smanji stezanje sfinktera.


Druga vrsta refleksa defekacije je refleks parasimpatičke defekacije. Iako su pokreti pokretne stolice slični, osoba može dobrovoljno kontrolirati parasimpatički refleks defekacije, ali ne može kontrolirati mentericni.

Moguće je da osoba može imati mentericni refleks defekacije bez parasimpatikusa. Kada se to dogodi, nagon za odlaskom u toalet možda neće biti toliko jak kao kada djeluju oba refleksa.

Koji su simptomi refleksa defekacije?

Kad crijeva pokrenu refleks defekacije, možete osjetiti pritisak u rektumu ili čak nelagodu. Refleksacijski defekt može povećati pritisak u rektumu za 20 do 25 centimetara vode (cm H2O), što se može znatno razlikovati od one kada nema stolice u rektumu.

Ponekad se ovaj refleks može osjećati kao da se rektum lagano steže i oslobađa.

Postoje li medicinska stanja koja mogu utjecati na refleks defekacije?

Refleksacijski defekt ne djeluje uvijek kako bi trebao. Postoji nekoliko različitih medicinskih stanja koja mogu narušiti reflekse defekacije. Oni uključuju:


  • Gastrointestinalna iritacija. Stomakna bubica ili neka druga crijevna infekcija može učiniti neke živce iritiranijima, a druge manje vjerovatnima da će raditi.
  • Neurološki (moždani) poremećaji. Oštećenje nervnog sistema može utjecati na prijenos poruka iz mozga u mišiće analnog sfinktera i obrnuto. Primjeri uključuju kada je osoba imala moždani udar, ili ima multiplu sklerozu ili Parkinsonovu bolest.
  • Poremećaji zdjelice. Ta se stanja javljaju kada mišići dna zdjelice koji su odgovorni za kakanje, mokrenje i seksualne funkcije ne rade onako kako bi trebali. Neki od stanja uključuju rektalni prolaps ili rektokelu.
  • Ozljede kičmene moždine. Kada osoba ima ozljedu kičmene moždine zbog koje je paraplegičar ili kvadriplegičar, živčani signali se ne prenose uvijek normalno. Općenito je da osobe s kvadriplegijom imaju znatno veće poteškoće s refleksom defekacije.

Mnogo je potencijalnih uzroka oštećenog refleksa defekacije, a svaki ima drugačiji tretman. Međutim, ako osoba nema adekvatan refleks defekacije, sklona je stanjima poput zatvora. To dovodi do toga da vam stolica otvrdne i teško prolazi. Zanemarivanje refleksa defekacije može rezultirati i zatvorom. Kronični zatvor povećava vjerovatnoću da ćete doživjeti druge crijevne nuspojave, kao što je začepljenje crijeva iz nakupljene stolice.


Tretmani

Kad god je to moguće, poduzmite korake kako bi stolica bila lako prohodna. To može uključivati ​​pijenje puno vode i jedenje hrane bogate vlaknima, poput voća, povrća i cjelovitih žitarica. Također ne biste trebali zanemariti nagon za kakanjem kad osjetite da se dogodio.

Ponekad liječnik može preporučiti uzimanje omekšivača stolice kako bi stolica lakše prošla.

Drugi tretman je biofeedback. Poznat i kao neuromuskularni trening, uključuje upotrebu posebnih senzora koji mjere pritisak u rektumu i signaliziraju kada je pritisak dovoljan da osoba koristi kupaonicu. Ako ovi senzori pritiska budu na raspolaganju, mogu pomoći osobi da prepozna znake da bi trebala ići u toalet.

Za poneti

Ako vam je teško osjetiti kada trebate otići u toalet ili vas hronični zatvor (imate stolicu koja je teško proći i / ili stolicu prolazite samo svaka tri dana ili više), trebali biste posjetiti svog liječnika. Ako vam je konačno dijagnosticiran poremećaj defekacije, vaš će liječnik pomoći u rješavanju bilo koje osnovne bolesti ako postoji. Promjene u prehrani i fizičkoj aktivnosti, kao i lijekovi ili biofeedback također mogu pomoći.

Izbor Čitalaca

Karotenoidi: šta su i u kojoj se hrani mogu naći

Karotenoidi: šta su i u kojoj se hrani mogu naći

Karotenoidi u pigmenti, crveni, naranča ti ili žućka ti koji u prirodno pri utni u korijenju, lišću, jemenkama, voću i cvijeću, a koji e mogu naći, iako u manjim količinama, u hrani životinj kog porij...
Šta jesti da biste ublažili efekte radioterapije

Šta jesti da biste ublažili efekte radioterapije

Nu pojave radioterapije obično e javljaju 2 ili 3 edmice nakon početka liječenja i mogu o tati do 6 mje eci nakon završetka liječenja, a uključuju gubitak ko e, uključuju mučninu, povraćanje, groznicu...