Izgaranje bi moglo dovesti u opasnost zdravlje vašeg srca, prema novoj studiji
Sadržaj
Izgaranje možda nema jasnu definiciju, ali nema sumnje da ga treba shvatiti ozbiljno. Ova vrsta hroničnog, nekontrolisanog stresa može imati veliki uticaj na vaše fizičko i mentalno zdravlje. No, sagorijevanje bi potencijalno moglo utjecati i na zdravlje vašeg srca, prema novom istraživanju.
Studija, objavljena u Evropski časopis za preventivnu kardiologiju, sugerira da dugotrajna "vitalna iscrpljenost" (čitaj: sagorijevanje) može vas izložiti većem riziku od razvoja potencijalno smrtonosnog treperenja srca, poznatog i kao atrijalna fibrilacija ili AFib.
"Vitalna iscrpljenost, koja se obično naziva sindrom sagorevanja, obično je uzrokovana produženim i dubokim stresom na poslu ili kod kuće", rekao je autor studije Parveen Garg, doktor medicine sa Univerziteta Južne Kalifornije u Los Angelesu, u saopštenju za javnost. "Razlikuje se od depresije koju karakteriziraju nisko raspoloženje, osjećaj krivnje i slabo samopoštovanje. Rezultati naše studije dalje utvrđuju štetu koja može biti uzrokovana ljudima koji pate od iscrpljenosti koja se ne kontrolira." (FYI: Svjetska zdravstvena organizacija je izgaranje također priznalo kao legalno zdravstveno stanje.)
Studija
Studija je pregledala podatke više od 11.000 ljudi koji su učestvovali u Studiji rizika od ateroskleroze u zajednicama, velikoj studiji o kardiovaskularnim bolestima. Na početku studije (još početkom 90-ih), od učesnika se tražilo da sami prijave svoju upotrebu (ili nedostatak) antidepresiva, kao i nivoe njihove "vitalne iscrpljenosti" (poznate i kao izgaranje), bijesa, i socijalnu podršku putem upitnika. Istraživači su mjerili i broj otkucaja srca učesnika, koji u to vrijeme nisu pokazivali znakove nepravilnosti. (Povezano: Šta biste trebali znati o svom pulsu u mirovanju)
Istraživači su zatim pratili ove učesnike tokom dvije decenije, ocjenjujući ih u pet različitih prilika na istim mjerama vitalne iscrpljenosti, ljutnje, socijalne podrške i upotrebe antidepresiva, prema studiji. Takođe su pogledali podatke iz medicinskih kartona učesnika tokom tog vremenskog perioda, uključujući elektrokardiograme (koji mere otkucaje srca), otpusne dokumente iz bolnice i umrlice.
Na kraju, istraživači su otkrili da su oni koji su postigli najveći rezultat na vitalnoj iscrpljenosti imali 20 posto veću vjerovatnoću da će razviti AFib u poređenju sa onima koji su postigli niži rezultat na mjerama vitalne iscrpljenosti (nije bilo značajne povezanosti između AFib-a i drugih mjera psihološkog zdravlja).
Koliko je tačno AFib rizičan?
ICYDK, AFib može povećati rizik od moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija povezanih sa srcem, prema klinici Mayo. Ovo stanje pogađa između 2,7 i 6,1 miliona ljudi u SAD -u, što doprinosi procjeni 130.000 smrtnih slučajeva godišnje, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). (Povezano: Bob Harper je bio mrtav punih devet minuta nakon što je doživio srčani udar)
Dok je veza između dugotrajnog stresa i komplikacija u zdravlju srca prilično uspostavljena, ova studija je prva takve vrste koja se bavi povezanošću između sagorijevanja i povećanog rizika od srčanih zdravstvenih problema, rekao je dr. Garg u izjavi, prema INSIDER. "Otkrili smo da su ljudi koji su prijavili najveću iscrpljenost imali 20 posto rizika od razvoja atrijalne fibrilacije, rizik koji se prenosi decenijama", objasnio je dr. Garg (Jeste li znali da previše vježbanja može biti otrovno za vaše srce?)
Nalazi studije su bez sumnje zanimljivi, ali vrijedi istaknuti da je istraživanje imalo nekoliko ograničenja. Kao prvo, istraživači su koristili samo jednu mjeru za procjenu nivoa vitalne iscrpljenosti, ljutnje, socijalne podrške i upotrebe antidepresiva kod učesnika, a njihova analiza nije uzela u obzir fluktuacije ovih faktora tokom vremena, prema studiji. Osim toga, budući da su učesnici sami prijavili ove mjere, moguće je da njihovi odgovori nisu bili sasvim tačni.
Bottom Line
S tim u vezi, potrebno je više istraživanja o povezanosti između dugotrajnog visokog nivoa stresa i komplikacija po zdravlje srca, rekao je dr. Garg u saopćenju za javnost. Za sada je istaknuo dva mehanizma koja bi ovdje mogla biti u igri: "Vitalna iscrpljenost povezana je s povećanom upalom i pojačanom aktivacijom tjelesnog odgovora na fiziološki stres", objasnio je. "Kada se ove dvije stvari kronično aktiviraju, to može imati ozbiljne i štetne posljedice na srčano tkivo, što bi na kraju moglo dovesti do razvoja ove aritmije." (Vezano: Bob Harper nas podsjeća da se srčani udar može dogoditi bilo kome)
Dr. Garg je takođe primetio da više istraživanja o ovoj vezi može pomoći da se bolje informišu lekari koji imaju zadatak da leče ljude koji pate od sagorevanja. "Već je poznato da iscrpljenost povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar", rekao je u saopćenju za javnost. "Sada izvještavamo da to također može povećati rizik za razvoj atrijalne fibrilacije, potencijalno ozbiljne srčane aritmije. Važnost izbjegavanja iscrpljenosti pažljivom pažnjom - i upravljanjem - razinama osobnog stresa kao način očuvanja ukupnog kardiovaskularnog zdravlja ne može biti precijenjen."
Osjećate li se kao da imate posla (ili ste krenuli prema) izgaranju? Evo osam savjeta koji vam mogu pomoći da se vratite na kurs.