Kardiolog: kada se preporučuje zakazivanje sastanka?
Sadržaj
Konsultacije s kardiologom, koji je ljekar odgovoran za dijagnozu i liječenje srčanih bolesti, uvijek treba obavljati simptomima poput bolova u prsima ili stalnog umora, na primjer, jer su to znakovi koji mogu ukazivati na promjene na srcu.
Generalno, kada osoba ima dijagnosticiranu srčanu bolest, poput srčanog zatajenja, na primjer, preporučuje se odlazak liječniku svakih 6 mjeseci ili prema uputama, tako da se pregledi i liječenje po potrebi prilagode.
Važno je da muškarci stariji od 45 godina i žene stariji od 50 godina koji nemaju istoriju srčanih problema imaju godišnje sastanke s kardiologom. Međutim, u slučaju anamneze srčanih problema u porodici, muškarci i žene u dobi od 30, odnosno 40 godina, trebaju povremeno posjetiti kardiologa.
Imati faktore rizika znači imati veće šanse za probleme sa srcem, a neki od faktora uključuju prekomjernu težinu, pušač, neaktivan rad ili povišen holesterol, a što više faktora imate veći rizik. Saznajte više na: Medicinski pregled.
Simptomi srčanih problema
Važno je biti svjestan simptoma koji mogu ukazivati na srčane probleme i trebali biste otići kardiologu čim se pojave. Ako sumnjate na srčane probleme, napravite sljedeći test simptoma:
- 1. Često hrkanje tokom spavanja
- 2. Kratkoća daha u mirovanju ili pri naporu
- 3. Bol ili nelagoda u prsima
- 4. Suh i uporan kašalj
- 5. Plavičasta boja nadohvat ruke
- 6. Vrtoglavica ili nesvjestica
- 7. Palpitacije ili tahikardija
- 8. Oticanje u nogama, zglobovima i stopalima
- 9. Pretjerani umor bez očiglednog razloga
- 10. Hladan znoj
- 11. Loša probava, mučnina ili gubitak apetita
Ako osoba ima bilo koji od ovih simptoma, preporučuje se da odmah odete kardiologu, jer to može ukazivati na prisustvo bilo kakvih srčanih bolesti, i treba je brzo liječiti kako ne biste rizikovali svoj život. Znajte za 12 znakova koji mogu ukazivati na probleme sa srcem.
Pregledi srca
Neki testovi koje liječnik može naznačiti da bi provjerio ima li pacijenta promjene na srcu su:
- Ehokardiogram: to je ultrazvučni pregled srca koji vam omogućava da dobijete slike različitih struktura srca u pokretu. Ovaj ispit proučava veličinu šupljina, srčane zaliske i funkciju srca;
- Elektrokardiogram: to je brza i jednostavna metoda koja registrira otkucaje srca postavljanjem metalnih elektroda na pacijentovu kožu;
- Testiranje vježbe: radi se o testu vježbanja koji se koristi za otkrivanje problema koji se ne vide kada osoba miruje, a radi se o testu koji se izvodi s osobom koja trči na traci ili ubrzava pedalirajući bicikl za vježbanje;
- Snimanje magnetnom rezonancom: je slikovni pregled koji se koristi za dobivanje slika srca i grudi.
Pored ovih testova, kardiolog može naznačiti i specifičnije testove ili laboratorijske testove, kao što su CK-MB, Troponin i mioglobin, na primjer. Pogledajte koji su ostali testovi koji procjenjuju srce.
Uobičajene kardiovaskularne bolesti
Da biste, na primjer, otkrili najčešće kardiovaskularne bolesti, poput aritmije, zatajenja srca i infarkta, važno je otići kardiologu čim se pojave prvi simptomi ili barem jednom godišnje.
Aritmija je situacija koju karakterizira nepravilan rad srca, odnosno srce može kucati sporije ili brže nego što je normalno i može ili ne mora promijeniti rad i funkciju srca, izlažući život osobe.
U slučaju zatajenja srca, srce ima poteškoće s pravilnim pumpanjem krvi u tijelo, generirajući simptome kao što su pretjerani umor i oticanje nogu na kraju dana.
Infarkt, poznat i kao srčani udar, koje je jedno od najčešćih kardiovaskularnih oboljenja, karakterizira smrt stanica u dijelu srca, obično zbog nedostatka krvi u tom organu.
Koristite sljedeći kalkulator i pogledajte koliki je rizik od srčanih problema: