Sezonski afektivni poremećaj (glavni depresivni poremećaj sa sezonskim obrascem)
Sadržaj
- Koji su uzroci sezonskog afektivnog poremećaja?
- Koji su simptomi sezonskog afektivnog poremećaja?
- Kako se dijagnosticira sezonski afektivni poremećaj?
- Kako se liječi sezonski afektivni poremećaj?
- Kada treba tražiti medicinsku pomoć?
Šta je sezonski afektivni poremećaj?
Sezonski afektivni poremećaj (SAD) stariji je izraz za veliki depresivni poremećaj (MDD) sa sezonskim obrascem. To je psihološko stanje koje rezultira depresijom, obično izazvanom sezonskim promjenama. Ljudi to stanje obično doživljavaju zimi. Stanje se najčešće javlja kod žena i kod adolescenata i mladih odraslih.
Koji su uzroci sezonskog afektivnog poremećaja?
Tačan uzrok SADA (MDD sa sezonskim uzorkom) nije poznat. Faktori koji doprinose mogu se razlikovati od osobe do osobe.Međutim, ljudi koji žive u dijelovima zemlje koji imaju duge zimske noći (zbog većih geografskih širina) i manje sunčeve svjetlosti vjerojatnije će doživjeti ovo stanje. Na primjer, SAD je češći u Kanadi i na Aljasci nego na sunčanijoj Floridi.
Smatra se da svetlost utiče na SAD. Jedna od teorija je da smanjeno izlaganje sunčevoj svjetlosti utječe na prirodni biološki sat koji regulira hormone, san i raspoloženje. Druga teorija je da su moždane hemikalije zavisne od svetlosti u većoj meri pogođene onima sa SAD-om.
Ljudi čiji su članovi porodice u prošlosti imali psihološka stanja takođe su u većem riziku od SAD-a.
Koji su simptomi sezonskog afektivnog poremećaja?
Iako SAD utječe na ljude različito, simptomi najčešće počinju u oktobru ili novembru i završavaju u martu ili aprilu. Međutim, moguće je iskusiti simptome prije ili nakon ovog vremena.
Generalno, postoje dvije vrste SAD-a: zimski i ljetni.
Simptomi zimskog SAD-a uključuju:
- dnevni umor
- poteškoće sa koncentracijom
- osećaj beznađa
- povećana razdražljivost
- nezainteresovanost za društvene aktivnosti
- letargija
- smanjeni seksualni interes
- nesreća
- debljanje
Simptomi letnjeg SAD-a uključuju:
- uznemirenost
- poteškoće sa spavanjem
- povećani nemir
- nedostatak apetita
- gubitak težine
U težim slučajevima, ljudi sa SAD mogu imati samoubilačke misli.
Kako se dijagnosticira sezonski afektivni poremećaj?
Simptomi SAD mogu odražavati nekoliko drugih stanja. Oni uključuju:
- bipolarni poremećaj
- hipotireoza
- mononukleoza
Liječnik može preporučiti nekoliko testova kako bi se isključila ova stanja prije nego što mogu dijagnosticirati SAD, kao što je ispitivanje hormona štitnjače jednostavnim testom krvi.
Liječnik ili psihijatar postavit će vam nekoliko pitanja o vašim simptomima i kada ste ih prvi put primijetili. Ljudi sa SAD-om imaju simptome svake godine. To obično nije povezano s emocionalnim događajem, kao što je kraj romantične veze.
Kako se liječi sezonski afektivni poremećaj?
Oba oblika SAD mogu se liječiti savjetima i terapijom. Drugi tretman zimskog SAD-a je svjetlosna terapija. To uključuje upotrebu specijalizovane svetlosne kutije ili vizira najmanje 30 minuta svakog dana za repliciranje prirodnog svetla.
Druga mogućnost liječenja je simulator zore. Koristi svjetlo koje se aktivira pomoću tajmera za oponašanje izlaska sunca, što pomaže u stimuliranju tjelesnog sata.
Svjetlosnu terapiju treba koristiti samo pod nadzorom liječnika i na odobrenim uređajima. Ostali izvori svjetlosti, poput solarija, nisu sigurni za upotrebu.
Zdrave životne navike takođe mogu pomoći u umanjivanju simptoma SAD-a. To može uključivati:
- zdrava prehrana s nemasnim proteinima, voćem i povrćem
- vježba
- redovno spavanje
Neki ljudi imaju koristi od lijekova poput antidepresiva. To mogu uključivati lijekove poput fluoksetina (Prozac) i bupropiona (Wellbutrin). Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome koji lijekovi mogu biti najbolji za liječenje simptoma.
Kada treba tražiti medicinsku pomoć?
Ako imate simptome povezane s SAD-om, posjetite liječnika, savjetnika ili psihijatra.
Ako mislite da želite nauditi sebi ili drugima ili smatrate da život više nije vrijedan življenja, potražite hitnu medicinsku pomoć ili nazovite Nacionalnu službu za sprečavanje samoubistava na 800-273-TALK (8255) za više informacija.