Može li unos veće količine masti smanjiti rizik od suicidalnih sklonosti?
Sadržaj
Osjećate se zaista depresivno? Možda vas ne obara samo zimski bluz. (I, BTW, Samo zato što ste zimi depresivni ne znači da imate SAD.) Umjesto toga, pogledajte svoju prehranu i pobrinite se da se dovoljno udebljate. Da, prema novoj studiji objavljenoj u Journal of Psychiatry & Neuroscience, ljudi sa nižim nivoom holesterola u krvi su skloniji dubokoj depresiji, pa čak i suicidalnim.
Provodeći metaanalizu 65 studija i gledajući podatke više od pola milijuna ljudi, istraživači su otkrili snažnu vezu između niskog kolesterola i suicida. Konkretno, ljudi s najnižim nivoom kolesterola imali su 112 posto veći rizik od suicidalnih misli, 123 posto veći rizik od pokušaja samoubojstva i 85 posto veći rizik da se zaista ubiju. To se posebno odnosilo na osobe mlađe od 40 godina. Ljudi s najvećim očitanjem kolesterola, s druge strane, imali su najmanji rizik od suicidalnih sklonosti.
Ali čekaj, zar niski kolesterol ne bi trebao biti dobro za tebe? Nije li nam svima rečeno da po svaku cijenu izbjegavamo povišeni kolesterol?
Nedavne studije o holesterolu pokazuju da je to pitanje komplikovanije nego što smo verovali u prošlosti. Za početak, mnogi naučnici sada postavljaju pitanje postoji li direktna veza između visokog kolesterola i srčanih bolesti. Studije koje traju više od dvije decenije, poput ove objavljene u Časopis Američkog medicinskog udruženja, pokazuju da ne povećava rizik od smrti. Druge studije pokazale su da neke vrste kolesterola mogu čak donijeti zdravstvene beneficije. Zbog ovih studija i drugih novih istraživanja, američka vlada je prošle godine odlučila da ukloni kolesterol kao "hranjivu materiju koja izaziva zabrinutost" iz svojih službenih smjernica.
Ali samo zato visoko holesterol nije toliko loš za vas kao što su ljudi nekada mislili, ne daje odgovor na pitanje zašto niska holesterol može biti problem. Ovo je razlog zašto Psihijatrija i neuronauka studija je toliko važna. Statistika, iako nevjerojatno srceparajuća, može naučnicima dati važan trag o tome šta uzrokuje tešku depresiju i suicidalne sklonosti.
Jedna teorija je da je mozgu potrebna mast da bi dobro funkcionirao. Ljudski mozak ima skoro 60 posto masti, a 25 posto od toga čini kolesterol. Esencijalne masne kiseline su stoga neophodne i za opstanak i za sreću. Ali pošto ih naša tijela ne mogu proizvesti, moramo ih unositi iz hrane bogate zdravim mastima, poput ribe, mesa hranjenog travom, cjelovitih mliječnih proizvoda, jaja i orašastih plodova. I čini se da funkcionira u praksi: unos dovoljno ove hrane povezan je s nižim stopama depresije, anksioznosti i mentalnih bolesti. (Vrijedi napomenuti da se pokazala prehrana bogata zasićenim mastima uzrok depresija.)
Iznenađen? I mi takođe. Ali poruka za poneti vas ne bi trebala šokirati: jedite veliki izbor zdrave, cjelovite hrane kako biste se osjećali najbolje. I sve dok nisu umjetne ili jako prerađene, nemojte se opterećivati unosom puno masti. To bi vam zapravo moglo pomoći da se osjećate bolje.